Pregled raznolikosti FLORE i faune MILJEVAČKOG PODRUČJA

Drago Marguš1

 

1 Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, 22000 Šibenik, Trg Ivana Pavla II br. 5

  

Sažetak

U radu je izloženo stanje istraženosti flore i faune kralješnjaka miljevačkog područja. Do sada je zabilježeno 420 svojti i podsvojti samoniklih papratnjača i sjemenjača svrstanih u 79 porodica, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema, a 8 ugroženih uvršteno je u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. Floristički posebno su zanimljivi Roški slap i Visovačkog jezero jer se na njima, na malom prostoru, mogu promatrati biljke poplavnih šuma, močvara, vodenih staništa, stijena i kamenjara. U dijelu rijeke Krke na miljevačkom području zabilježeno je 16 riba svrstanih u 7 porodica. Među zabilježenim ribama 3 su hrvatski endemi, 4 endemi jadranskog slijeva i 1 endem Sredozemlja, a u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršteno ih je 12. Na miljevačkom području zabilježeno je 7 vodozemaca svrstanih u 5 porodica, 16 gmazova svrstanih u 6 porodica, 187 ptica svrstanih u 48 porodica i 33 sisavca svrstanih u 13 porodica. U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske uvrštena su 2 vodozemca i 5 gmazova, a čovječja ribica ujedno je i endem dinarskog krša. U Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske uvršteno je 37, a u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske 11 ugroženih svojti. Velik broj ugroženih svojti primjer je dobrog gospodarenja prostorom čiji režim (obrada tla, košnja livada, ispaša ovaca i sl.) treba zadržati na dosadašnjoj razini i u budućem razvoju  da bi se očuvala biološka raznolikost svojti i staništa.

 

 

Uvod

Bogatstvo i raznolikost flore i faune miljevačkog područja uvjetovana je raznolikošću i očuvanošću staništa (biotopa). Na relativno malom području postoji veliki broj različitih staništa (sedrene barijere Roškog slapa, vodena staništa s tekućom vodom, velike površine stajaće vode Visovačkog jezera, manje močvarne površine, stijene, kamenjari, šume, i antropogena staništa) koji se odrazio i na obilje biljnih i životinjskih svojti. Ljepota ovoga kraja privlačila je pozornost brojnih prirodoslovaca te prve pisane podatke o biljkama i životinjama ovog područja nalazimo u djelima već u 18. stoljeću.[1] Tijekom 19 st. važne pisane podatke o biljkama nalazimo u djelima R. Visianija,[2] a o životinjama u više djela zoologa G. Kolombatovića.[3] Nažalost njihova je vrijednost umanjena jer autori za pojedine svojte ne navode područje nalaza već ih navode temeljem regionalne pripadnosti (Dalmacija) i/ili geomorfološke sličnosti područja (krš). U 20. stoljeću istraživanja flore i faune doline rijeke Krke sve su brojnija.[4] Unatoč tomu prva sustavna istraživanja flore i vegetacije Nacionalnog parka “Krka”, uključujući i miljevačko područje, provedena su u razdoblju 1989./91.,[5] riba slatkovodnog dijela rijeke Krke 1988.,[6] vodozemaca i gmazova 1989.,[7] ptica 1988.[8] i 2005.[9] i sisavaca 1989. godine,[10] a rezultati njihovih istraživanja i vlastitih opažanja[11] prikazani su u ovom prilogu.

 

Flora

Na miljevačkom području zabilježeno je 420 svojti i podsvojti samoniklih papratnjača (Pteridophyta) i sjemenjača (Spermatophyta) svrstanih u 79 porodica (Tablica 1). Najvećim brojem zastupljene su porodice Poaceae s 49 taksona, Fabaceae s 32 taksona, Lamiaceae s 28 taksona, Cichoriaceae s 25 taksona, Asteraceae s 24 taksona i Brassicaceae s 22 taksona. Prema tipovima vegetacije u kojima rastu 20,3% taksona nalazimo unutar različitih tipova antropogene vegetacije naselja, prometnih putova i poljoprivrednih kultura (korovna i ruderalna vegetacija) a 50,1% taksona u vegetaciji, stijena kamenjara, suhih kamenitih travnjaka, kamenjarski pašnjaka, šuma i šikara. Vegetaciji vlažnih dolinskih livada i poplavnih riječnih travnjaka uz rubove riječne obale pripada 20,0% taksona, a u močvarnoj i vodenoj vegetaciji nalazi se 9,6% taksona.

     U vegetacijskom pogledu miljevačko područje pripada listopadnoj ili submediteranskoj zoni sredozemne vegetacijske regije. Od flornih elemenata ističu se biljke mediteranskog i južnoeuropskog flornog elementa koje su zastupljene u svim dijelovima hrvatskog primorja i u području Sredozemlja. Zahvaljujući svom položaju na miljevačkom području mogu se naći općemediteranske biljke kao što su česmina (Quercus ilex), oštroigličasta borovica (Juniperus oxicedrus), alepski bor (Pinus halepensis), smrdljika (Pistacia terebinthus), tršlja (Pistacia lentiscus), cvena tetivka (Smilax aspera), drvolika pucalina (Colutea arborescens),  okrugolisna vučja stopa (Aristolochia rotunda), plamenita pavitina (Clematis flammula),  europski vranjemil (Plumbago europaea), vrjesoliki sunčac (Fumana ericoides), sredozemna rusomača (Capsella rubella), trnoviti zečji trn (Ononis spinsosa subsp. antiquorum), okruglasta vija (Medicago orbicularis), bijela metla (Osyris alba), zidna zidarščica (Valantia muralis), sredozemna bršaka (Reichardia picroides), primorska oštrica (Dactylis glomerata subsp. hispanica). Među malobrojnim zapadnomediteranskim biljkama ističe se srebrnasta tila (Argyrolobium zanonii), a od istočnomediteranskih grmoliki grašar (Coronilla emerus subsp. emeroides). Od mediteransko-atlantskih biljaka na miljevačkom području mogu se naći seoska kupina (Rubus ulmifolius), sjajna iglica (Geranium lucidum), talijanski kozlac (Arum italicum), kruta tvrdulja (Desmazeria rigida) i sredozemni ovsik (Bromus madritensis), od europsko-mediteranskih atička vlasnjača (Poa trivialis subsp. silvicola) i mirisava (ljekovita) kadulja (Salvia officinslis) i od mediteransko-pontskih biljaka primorski kršin (Chrysopogon gryllus) i pustenasi dubačac (Teucrium polium). Južnoeuropsko-mediteranskim biljkama pripadaju ljekovita slezenica (Ceterach officinarum), primorska pavitina (Clematis viticella), južnjački koprivić (Celtis australis), kamenjarska kamnica (Aethionema saxatile), žućkastozeleni žednjak (Sedum ochroleucum subsp. ochroleucum), tupa vlaska (Dichanthium ischaemum), sjajna smilica (Koeleria splendens), tornjasta gušarka (Arabis turrita), ljekovita slezenica (Ceterach officinarum), uskolisni trputac (Plantago holosteum), dugolisna kruška (Pyrus amygdaliformis) i obični bljušt (Tamus communis). Nalaze se i neke južnoeuropske-pontske biljke kao što su hrast medunac (Quercus pubescens), obična rujevina (Cotinus coggygria), rašeljka (Prunus mahaleb), obični dubačac (Teucrium chamaedrys), sitna vlasulja (Festuca valesiaca), žuta vučja stopa (Aristolochia clematitis) i neplodna zob (Avena sterilis). Na hladnijim i vlažnijim staništima (vlažne livade, poplavne šume) nalaze se i neke europske i srednjoeuropske biljke kao što su obična kalina (Ligistrum vulgare), obična pavitina (Clematis vitabla), ljubičasti gavez (Symphytum officinale), razmaknuti šaš (Carex distans) i rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora subsp. palustris). Na vlažnim staništima u sjeni nalazimo i neke boljke euroazijskog rasprostranjenja kao što su vodena mokrica (Myosoton aquaticum), češnjača (Alliaria petiolata), bijela vrba (Salix alba), rakita (Salix purpurea), modrosiva kupina (Rubus caesius) i močvarni maslačak (Taraxacum palustre).

Od ilirsko-južnoeuropskih biljka zastupljene su bjelograb (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia), drača (Paliurus spina-christi) i jesenska šašika (Sesleria autumnalis). Na miljevačkom području posebno su važne ilirsko-jadranske biljke, a naročito ilirsko-jadranske endemične biljke, među kojima nalazimo livadni procjepak (Scilla litardierei), piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis), zvončika (Campanula lepida), oman (Inula verbascifolia), jadransku ljubicu (Viola adriatica), ilirsku peruniku (Iris illyrica) i vulfenovu mlječiku (Euphorbia characias subsp. wulfenii).

Floristički posebno su zanimljiva područja Roškog slapa i Visovačkog jezera jer se tu na malom prostoru mogu promatrati biljke poplavnih šuma, močvara, vodenih staništa kao i biljke stijena i kamenjara. Na stijenama iznad Roškog slapa mogu se promatrati endemične biljke zvončika (Campanula lepida), ilirska perunika (Iris illyrica), oman (Inula verbascifolia), piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis), kao i neke druge zanimljive biljke kao što su kositernica (Ephedra fragilis), izverugana gromotulja (Alyssoides sinuata) i mješinasta gromotuljka (Alyssoides utriculata) i na sunčanim stranama pojedinačna stabla crnike (Quercus ilex). Uz obale Krke i Visovačkog jezera  u poplavnim šumama i na riječnoj obali nalazimo bijelu vrbu (Salix alba), pepeljastu vrbu (Salix cinerea), krhku vrbu (Salix fragilis), rakitu (Salix purpurea), crnu topolu (Populus nigra), žutu peruniku (Iris pseudacorus) i veliki šaš (Carex pendula), trska (Phragmites australis) i širokolisni rogoz (Typha latifolia). U vodi Krke ističu se bijeli lopoč (Nymphaea alba), žuti lokvanj (Nuphar lutea), tankolisni žabnjak (Ranunculus trichophyllus) i obični borak (Hippuris vulgaris), a na vlažnim livadama prevladava rahlocvjetni kaćun (Orchis laxiflora).

U  Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske[12] u kategoriju ugrožene svojte uvrštene su jednožilna žuška (Blackstonia perfoliata), rigasta bekmanija (Beckmannia eruciformis), mrkvasta podlanica (Caucalis platycarpos), razdijeljeni šaš (Carex divisa), obični borak (Hippuris vulgaris) i veliki žabnjak (Ranunculus lingua), a u kategoriji osjetljive svojte dugi oštrik (Cyperus longus) i perzijska djetelina (Trifolium resupinatum).

 

Tablica 1. Sistematska pripadnost i popis flore miljevačkog područja (Marković i sur., 1993.)

____________________________________________________________________________

 

                                          PTERIDOPHYTA (PAPRATNJAČE)

                                              

1. Porodica: Equisetaceae

  1. Eqiusetum arvense L. - poljska preslica
  2. Eqiusetum palustre L. - močvarna preslica
  3. Asplenium onopteris L. - šiljasta slezenica
  4. Asplenium trichomanes L. - smeđa slezenica
  5. Ceterach officinarum DC. - ljekovita slezenica, zlatinjak
  6. Polypodium australe Fee - južnjački oslad

2. Porodica: Aspleniaceae

3. Porodica: Polypodiaceae

 

                                         SPERMATOPHYTA (SJEMENJAČE)

                                       GYMNOSPERMAE : CONIFEROPSIDA

 

4. Porodica: Cupressaceae

  1. Cupressus sempervirens L. - zimzeleni čempres
  2. Juniperus oxycedrus L. subsp. oxycedrus - oštroigličasta borovica
  3. Juniperus phoenicea L. - fenička borovica

5. Porodica: Pinaceae

10. Pinus halepensis Miller - alepski bor

 

                                          GYMNOSPERMAE : GNETOPSIDA

 

6. Porodica: Ephedraceae

11. Ephedra fragilis Desf. subsp. campylopoda (C.A. Meyer) Ascherson & Graebner - kositernica

 

                                       ANGIOSPERMAE : DICOTYLEDONES

 

7. Porodica: Aceraceae

12. Acer campestre L. - javor, klen

13. Acer monspessulanum L. - maklen

14. Acer negundo L. - negundovac

8. Porodica: Anacardiaceae

15. Cotinus coggygria Scop. - obična rujevina

16. Pistacia lentiscus L. - tršlja

17. Pistacia terebinthus L. - smrdljika

9. Porodica: Apiaceae

18. Angelica sylvestris L. - šumska anđelika

19. Berula erecta (Huds.) Coville /=Sium erectum Huds./ - uspravni grešun

20. Bupleurum baldense Turra subsp. gussonei (Arcangeli) Tutin (= B. veronense Turra) - osjavi zvinčac

21. Caucalis platycarpos L. /= C. daucoides L./ - mrkvasta podlanica

22. Chaerophyllum temulum L. /= Ch. temulentum L./ - njišuća krabljica

23. Daucus carota L. subsp. carota - mrkva

24. Eryngium amethystinum L. - ljubičastomodri kotrljan

25. Hydrocotyle vulgaris  L. - ljepušak

26. Oenanthe fistulosa L. - cjevasta trbulja

27. Oenanthe lachenalii C.C. Gmelin - lanchenalova trbulja

28. Oenanthe peucedanifolia Pollich

29. Oenanthe silaifolia Bieb. /= O. media Briseb./ - močvarna trbulja

30. Orlaya grandiflora  (L.) Hoffm. - velecvjetna moračina

31. Seseli montanum L. subsp. tommasinii (Reichenb. fil.) Arcangeli - tomasinijevo devesilje

32. Tordylium apulum L. - apulijska orjašica

33. Tordylium officinale - ljekovita orjašica

34. Torilis arvensis (Huds.) Lk. - poljska čekinjavka

10. Porodica: Araliaceae

35. Hedera helix L. - bršljan

11. Porodica: Aristolochiaceae

36. Aristolochia clematitis L. - žuta vučja stopa

37. Aristolochia rotunda L. - okruglolisna vučja stopa

12. Porodica: Asteraceae

38. Anthemis arvensis L. subsp. arvensis - poljski jarmen

39. Anthemis tinctoria L. - bojadisarski jarmen

40. Artemisia alba Turra /= A. lobelii All./ - bijeli pelin

41. Artemisia vulgaris L. - obični pelin

42. Bombycilaena erecta (L.)  Smolj. - uspravna malica

43. Carduus micropterus (Borbas) Teyber - uspravni stričak

44. Carduus pycnocephalus L. - sitnoglavičasti stričak

45. Carlina corymbosa L. - gronjasti kravljak

46. Carthamus lanatus L. subsp. lanatus - vunenasti bodalj

47. Centaurea calcitrapa L. - zvjezdasta zečina

48. Centaurea spinosociliata Seenus subsp. cristata (Bartl.) Dostal - krestava zečina

49. Centaurea spinosociliata Seenus subsp. spinosociliata - trnovitotrepavičava zečina

50. Chamomilla recutita (L.) Rauschert /= Matricaria chamomilla L. pro parte/ - prava kamilica

51. Cirsium arvense (L.) Scop. - poljski osjak

52. Crupina vulgaris Cass. - obični nosan

53. Erigeron annuus (L.) Scop. subsp. septentrionalis (Fernald & Wieg.) Wagenitz

54. Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil. subsp. italicum - sredozemno smilje

55. Inula brtiannica L. - britanski oman

56. Inula verbascifolia (Willd.) Hauskn. subsp. verbascifolia

57. Leucanthemum leucolepis (Briq. & Cavillier) Horvatić - ljetna ivančica

58. Onopordon illyricum L. - ilirski kravačac

59. Pallenis spinosa (L.) Cass. subsp. spinosa - trnoviti ušac

60. Picnomon acarna (L.) Cass. - šikalina

61. Tanacetum cinerariifolium (Trev.) Schultz Bip. - buhač

13. Porodica: Boraginaceae

62. Buglossoides arvensis (L.) I.M. Johnston - bijela biserka

63. Buglossoides purpurocaerulea (L.) I.M. Johnston /= Lithospermum purpurocaeruleum L./ - modra biserka

64. Cerinthe minor L. - mala visika

65. Cynoglossum columnae Ten. - jednogodišnji pasji jezik

66. Echium vulgare L. - obična lisičina

67. Myosotis discolor Pers. /= M. collina Hoffm., M. versicolor Sm./ - šarena potočnica

68. Myosotis scorpioides L. /= M. palustris (L.) Hill./ - močvarna potočnica

69. Onosma echioides L. /= O. javorkae Simonkai/ - rumenjača

70. Symphytum officinale L. - ljubičasti gavez

14. Porodica: Brassicaceae

71. Aethionema saxatile (L.) R. Br. - kamenjarska kamnica

72. Alliaria petiolata (Bieb.) Cavara & Grande /= A. officinalis Andrz. ex.Bieb./ - češnjača

73. Alyssoides sinuata (L.) Medicus /= Alyssum sinuatum L./ - izverugana gromotulja

74. Alyssoides utriculata (L.) Medicus - mješinasta gromotuljka

75. Alyssum minus (L.) Rothm. /= A. campestre auct./ - poljska gromotulja

76. Arabis hirsuta L. - oštrodlakava gušarka

77. Arabis turrita L. - tornjasta gušarka

78. Capsella rubella Reuter - sredozemna rusomača

79. Cardamine graeca L. - grčka režuha

80. Cardamine hirsuta L. - oštrodlakava režuha

81. Cardamine impatiens L. - uškasta režuha

82. Cardamine pratensis L. - livadna režuha

83. Cardaria draba (L.) Desv. /= Lepidium draba L./ - streličasta grbica

84. Coronopus squamatus (Forskal) Ascherson - puzava odra

85. Hesperis glutinosa Vis. - ljepiva večernica

86. Isatis tinctoria L. - bojadisarski vrbovnik

87. Myagrum perfoliatum  L. - proraštena šupljica

88. Nasturtium officinale R. Br. - potočarka

89. Rorippa amphibia L. - amfibijski grbak

90. Rorippa silvestris (L.) Besser - šumski grbak

91. Sisymbrium officinale (L.) Scop. - ljekoviti oranj

92. Thlaspi alliaceum L. - smrdljiva čestika

15.  Porodica: Callitrichaceae

93. Callitriche cophocarpa Sendtner /= C. polymorpha Lönnr./ - žabovlatka

16. Porodica: Campanulaceae

94. Campanula erinus L. - sitnocvjetna zvončika, zvončić

95. Campanula lepida Feer /= C. fenestrellata Feer subsp. fenestrellata/ - prozorska zvončika, zvončić

96. Campanula pyramidalis L. - piramidalna zvončika, zvončić

97. Campanula sibirica L. subsp. divergentiformis (Jáv.) Domin - sibirska zvončika, zvončić

98. Campanula trachelium L. - koprivastolisna zvončika, zvončić

17. Porodica:  Cannabaceae

  1. Humulus lupulus L. - hmelj

18. Porodica: Caprifoliaceae

100.  Lonicera etrusca Santi - etruščanska kozja krv

101.  Sambucus ebulus L. - abdovina, bazga

102.  Viburnum tinus L. - lemprika, udikovina

19. Porodica: Caryophyllaceae

  1. Arenaria leptoclados (Reichenb.) Guss. - žutozelena pjeskarica
  2. Cerastium ligusticum Viv. subsp. ligusticum /= C. campanulatum Viv./
  3. Cerastium pumilum Curtis subsp. pallens (F. W. Schultz) Schinz & Thell. /= C.  glutinosum Fries/ - ljepljivi rožac

106.  Dianthus sylvestris Wulfen subsp. sylvestris - šumski karanfil

107.  Herniaria hirsuta L. - čupava kilavica

108.  Herniaria incana Lam. - sivkasta kilavica

109.  Myosoton aquaticum (L.) Moench /= Stellaria aquatica (L.) Scop., Malachium  aquaticum (L.) Fries/ - vodena mokrica

110.  Petrorhagia saxifraga (L.) Link /= Tunica saxifraga (L.) Scop./ - stjenoviti kameničak

111.  Silene alba (Mill.) E.H.L. Krause subsp. divaricata (Rchb.) Walters - bijela pušina, bijeli golesak

112.  Silene vulgaris (Moench) Garcke subsp. angustifolia (Miller) Hayek - naduta pušina

20. Porodica: Ceratophyllaceae

113.  Ceratophyllum demersum L. - kruta voščika

21. Porodica: Cichoriaceae

114.  Chondrilla juncea L. - žuta zvečka

115.  Cichorium intybus L. - divlja vodopija

116.  Crepis foetida L. subsp. rhoeadifolia (Bieb.) Čelak - smrdljivi dimak

117.  Crepis  neglecta L. - zanemareni dimak

118.  Crepis rubra L. - ružičasti dimak

119.  Crepis sancta (L.) Babcock - rascijepani dimak

120.  Crepis setosa Haller fil. - bodljasotrepavičavi dimak

121.  Crepis vesicaria L. subsp. haenseleri (Boiss. ex DC.) P.D. Sell /= C. taraxacifolia Thuill./ - mjehurasti dimak

122.  Hieracium heterogynum (Froelich) Guterm. /= H. stupposum (Rchb.) Rchb. f./ -kučinasta runjika

123.  Hieracium hoppeanum Schultes subsp. troicum Zahn - hopeova runjika

124.  Leontodon crispus Vill. subsp. rossianus (Degen & Lengyel) Hayek – kovrčavi lavlji zub

125.  Leontodon hispidus L. subsp. danubialis (Jacq.) - oštrodlakavi lavlji zub

126.  Leontodon hispidus L. subsp. hispidus - oštrodlakavi lavlji zub

127.  Leontodon taraxacoides (Vill.) Merat subsp. taraxacoides - maslačkasti lavlji zub

128.  Reichardia picroides (L.) Roth - sredozemna bršaka

129.  Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertner - zvjezdasti kosvac

130.  Scolymus hispanicus L. - sikalina

131.  Sonchus asper (L.) Hill. subsp. glaucescens (Jordan) Ball - oštri ostak

132.  Sonchus oleraceus L. - zeljasti ostak

133.  Taraxacum laevigatum (Willd.) DC. - glatki maslačak

134.  Taraxacum officinale agg. - ljekoviti maslačak

135.  Taraxacum palustre agg. - močvarni maslačak

136.  Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W. Schmidt - bijela babljača

22. Porodica: Cistaceae

137.  Fumana ericoides (Cav.) Gaud. - vrjesoliki sunčac

138.  Helianthemum nummularium L. Miller /= H. vulgare Gaertner/ - obična sunčanica

139.  Helianthemum oelandicum (L.) DC. subsp. italicum (L.) Font Quer & Rothm. /= H. italicum (L.) Pers./ - sredozemna sunčanica

23. Porodica: Convolvulaceae

140.  Calystegia sepium (L.) R. Br. - obični ladolež

141.  Convolvulus althaeoides L. subsp. tenuissimus (Sibth. & Sm.) Stace /= C. elegantissimus Miller/ - oštrodlakavi slak

142.  Convolvulus arvensis L. - poljski slak

143.  Convolvulus cantabrica L. - ružičasti slak

24. Porodica: Cornaceae

144.  Cornus sanguinea L. subsp. sanguinea - svibovina, svib

25. Porodica: Corylaceae

145.  Carpinus orientalis Miller - bjelograb

146.  Corylus avellana L. - sivosmeđa lijeska

147.  Ostrya carpinifolia Scop. - crni grab

26. Porodica: Crassulaceae

148.  Sedum acre L. - šiljati žednjak

149.  Sedum hispanicum L. /= S. glaucum Waldst. & Kit./ - modrozeleni žednjak

150.  Sedum ochroleucum Chaix subsp. ochroleucum - žućkastozeleni žednjak

151.  Sedum sexangulare L. /= S. boloniense Loisel/ - bolonjski žednjak

152.  Sedum telephium L. subsp. maximum (L.) Krocker /= S. maximum Suter/ - veliki žednjak

27. Porodica: Cucurbitaceae

153.  Bryonia cretica L. subsp. dioica (Jacq.) Tutin - dvodomni bljuštac

28. Porodica: Dipsacaceae

154.  Dipsacus fullonum L. - šumska češljugovina

155.  Knautia arvensis (L.) Coulter - poljska prženica

156.  Scabiosa triandra L. /= S. gramuntia L./ - poljska zvjezdoglava

29. Porodica: Euphorbiaceae

157.  Euphorbia characias L. subsp. wulfenii (Hoppe ex Koch) A.R.Sm. /= E. wulfenii Hope ex Koch, E. veneta sensu Hayek/ - vulfenova mlječika

158.  Euphorbia fragifera Jan. - jagodasta mlječika

159.  Euphorbia helioscopia L. - mlječika suncogled

160.  Euphorbia spinosa L. - trnovita mlječika

30. Porodica: Fabaceae

161.  Anthyllis vulneraria L. subsp. praepropera (A. Kerner) Bornm. - pravi ranjenik

162.  Argyrolobium zanonii (Turra) P.W. Ball - srebrnasta tila

163.  Astragalus hamosus L. - kukičasti kozlinac

164.  Astragalus müelleri Steudel & Hochst. - krčki kozlinac

165.  Chamaecytisus  spinescens (C. Presl) Rothm. - trnovita žućica

166.  Colutea arborescens L. - drvolika pucalina

167.  Coronilla cretica L. - kretski grašar

168.  Coronilla emerus L. subsp. emeroides (Boiss. & Spruner) Hayek - grmoliki grašar

169.  Coronilla scorpioides (L.) Koch - škorpionski grašar

170.  Genista sylvestris Scop. subsp. dalmatica (Bartl.) Lindb. - dalmatinska žutilovka

171.  Lathyrus setifolius L. - bodljastolisna kukavičica

172.  Lens nigricans (Bieb.) Gordon - crnkasta leća

173.  Lotus corniculatus L. f. vulgaris Koch - roščićava svinduša

174.  Medicago arabica (L.) Hudson - arapska vija

175.  Medicago lupulina L. - hmeljasta vija

  1. Medicago minima (L.) Bartal. - sićušna vija
  2. Medicago orbicularis (L.) Bartal. - okruglasta vija
  3. Medicago prostrata Jacq. - polegnuta vija
  4. Onobrychis arenaria (Kit.) DC. - pješčarska grahorika
  5. Ononis spinosa L. subsp. antiquorum (L.) Arcangeli - trnoviti zečji trn
  6. Robinia pseudacacia L. - bagrem
  7. Securigera securidaca (L.) Degen & Dorfler - sredozemna sjekirica
  8. Spartium junceum L. - brnistra, žuka
  9. Trifolium arvense L. - njivska djetelina
  10. Trifolium campestre Schreber - poljska djetelina
  11. Trifolium fragiferum L. subsp. bonannii (C. Presl) Sojak - jagodasta djetelina
  12. Trifolium patens Schreber - žuta djetelina
  13. Trifolium pratense L. - crvena djetelina
  14. Trifolium repens L. - puzava djetelina
  15. Trifolium resupinatum L. - perzijska djetelina
  16. Trifolium scabrum L. - hrapava djetelina
  17. Vicia peregrina L. - strana grahorica
  18. 31. Porodica: Fagaceae

194.  Quercus ilex L. - crnika, česmina

195.  Quercus pubescens Willd. - hrast medunac

     32. Porodica: Gentianaceae

196.  Blackstonia perfoliata (L.) Hudson - jednožilna žuška

33. Porodica: Geraniaceae

197.  Erodium cicutarium (L.) L'Her. subsp. cicutarium - kratkokljuni čapljan

198.  Geranium columbinum L. - golublja iglica

199.  Geranium lucidum L. - sjajna iglica

200.  Geranium molle L. - mekana iglica

201.  Geranium phaeum L. - smeđa iglica

202.  Geranium purpureum Vill. - purpurna iglica

203.  Geranium robertianum L. - smrdljiva iglica

204.  Geranium rotundifolium L. - okruglolisna iglica

34. Porodica: Globulariaceae

205.  Globularia meridionalis (Podp.) O. Schwarz - modra glavulja

35. Porodica: Haloragaceae

  1. Myriophyllum verticillatum L. - pršljenasti krocanj

36. Porodica: Hippuridaceae

207.  Hippuris vulgaris L. - obični borak

   37. Porodica: Hypericaceae

208.  Hypericum perforatum L. /incl. H. veronense Schrank/ - rupičasta pljuskavica

38. Porodica: Lamiaceae

209.  Acinos arvensis (Lam.) Dandy /= Satureja acinos (L.) Scheele, Calamintha acinos (L.) Clairv./ - kamenjarska gorska metvica

210.  Ajuga chamaepitys (L.) Schreber - žuta ivaca

211.  Ajuga genevensis L. - ledinska ivica

212.  Clinopodium vulgare L. /= Satureja vulgaris (L.) Fritsch/ - obična gorska metvica

213.  Lycopus europaeus L. - obična vučja noga

214.  Marrubium incanum Desr. - bijela marulja

215.  Marrubium vulgare L. - obična marulja

216.  Melittis melissophyllum L. - medenika

217.  Mentha aquatica L. - vodena metvica

218.  Micromeria juliana (L.) Bentham ex Reichenb. - primorska bresina

219.  Prunella vulgaris L. - obična celinščica

220.  Salvia glutinosa L. - ljepljiva kadulja

221.  Salvia officinslis L. mirisava (ljekovita) kadulja

222.  Salvia pratensis L. - livadna kadulja

223.  Salvia verticillata L. - pršljenasta kadulja

224.  Satureja montana L. subsp. montana - primorski čubar

225.  Satureja subspicata Bartl. ex Vis. - planinski čubar

226.  Sideritis romana L. subsp. romana - sredozemni očist

227.  Stachys cretica L. subsp. salviifolia (Ten.) Rech. - kaduljasti čistac

228.  Stachys palustris L. - močvarni čistac

229.  Stachys thirkei C. Koch

230.  Teucrium chamaedrys L. - obični dubačac

231.  Teucrium montanum L. - brdski dubačac, trava iva

232.  Teucrium polium L. - pustenasti dubačac

233.  Teucrium scordium L. subsp. scordioides (Schreber) Maire & Petitmengin - lukovičasti dubačac

234.  Thymus pulegioides L. - obična majčina dušica

39. Porodica: Linaceae

235.  Linum nodiflorum L. - čvorasti lan

236.  Linum tenuifolium L. - tankolisni lan

40. Porodica: Loranthaceae

237.  Arceuthobium oxycedri (DC.) MB. - imelica borovice

41. Porodica: Lythraceae

238.  Lythrum salicaria L. - purpurna vrbica

42. Porodica: Malvaceae

239.  Althaea cannabina L. - kopljasti bijeli sljez

240.  Althaea hirsuta L. - rutavi bijeli sljez

241.  Althaea officinalis L. - ljekoviti bijeli sljez

242.  Malva  sylvestris L. - šumski sljez

43. Porodica: Moraceae

243.  Ficus carica L. /incl. var. caprificus Risso/ - maloazijska smokva

44. Porodica: Nymphaeaceae

  1. Nuphar lutea (L.) Sibth. & Sm. - žuti lokvanj
  2. Nymphaea alba L. - bijeli lipoč

45. Porodica: Oleaceae

246.  Fraxinus angustifolia Vahl. subsp. oxycarpa (Bieb. ex Willd.) Franco & Rocha Alfonso - uskolisni jasen

247.  Fraxinus ornus L. - crni jasen

248.  Ligustrum vulgare L. - obična kalina

249.  Olea europaea L. /incl. var. silvestris Brot./ - maslina

46. Porodica:  Oronbanchaceae

250.  Orobanche gracilis Sm. - nježni volovod

251.  Orobanche ramosa L. - razgranjeni volovod

47. Porodica: Plantaginaceae

  1. Plantago altissima L. - visoki trputac
  2. Plantago holosteum Scop. - uskolisni trputac
  3. Plantago lanceolata L. - suličasti trputac
  4. Plantago media L. - srednji trputac

48. Porodica: Plumbaginaceae

256.  Plumbago europaea L.- europski vranjemil

49. Porodica: Polygonaceae

257.  Bilderdykia dumetorum (L.) Dumort. - loboda

258.  Polygonum lapathifolium L. - kiseličasti dvornik

259.  Polygonum salicifolium Brouss. ex Willd. /= P. serrulatum Lag./

260.  Rumex conglomeratus Murray - skupljena kiselica

261.  Rumex crispus L. - kovrčava kiselica

262.  Rumex obtusifolius L. - tupolisna kiselica

263.  Rumex pulcher L. subsp. divaricatsu (L.) Arc. - lijepa kiselica

50. Porodica: Primulaceae

264.  Anagallis foemina Miller /= A. coerulea Schreber/ - modra krivičica

265.  Asterolinon  linum-stellatum (L.) Duby - zvjezdolan

266.  Cyclamen repandum Sibth. & Sm. - primorska ciklama

51. Porodica: Ranunculaceae

267.  Anemone hortensis L. - vrtna šumarica

268.  Clematis flammula L. - plamenita pavitina

269.  Clematis vitalba L. - obična pavitina

270.  Clematis viticella L. - primorska pavitina

271.  Nigella damascena L. - damaščanska crnjika

272.  Ranunculus acris L. - žabnjak ljutić

273.  Ranunculus bulbosus L. - lukovičasti žabnjak

274.  Ranunculus  ficaria  L. subsp. calthifolius (Reichenb.) Arcangeli /=Ficaria calthifolia Reichenb./ - zlatica

275.  Ranunculus lingua L. - veliki žabnjak

276.  Ranunculus millefoliatus Vahl. - tisućulisni žabnjak

277.  Ranunculus neapolitanus Ten. - napuljski žabnjak

278.  Ranunculus parviflorus L. - sitnocvjetni žabnjak

279.  Ranunculus repens L. - puzavi žabnjak

280.  Ranunculus sardous Crantz - sardinijski žabnjak

281.  Ranunculus trichophyllus Chaix - tankolisni žabnjak

52. Porodica: Rhamnaceae

282.  Frangula alnus Miller /= Rhamnus frangula L./ - trušljika

283.  Frangula rupestris (Scop.) Schur /= Rhamnus rupestris Scop./ - kamenjarska krkavinka

284.  Paliurus spina-christi Miller - drača

285.  Rhamnus alaternus L. - vazdazelena krkavina

286.  Rhamnus intermedius Steudel & Hochst. - srednja krkavina

53. Porodica: Rosaceae

287.  Agrimonia eupatoria L. - obična turica

288.  Crataegus monogyna Jacq. - jednovratni glog

289.  Filipendula ulmaria (L.) Maxim. - prava končara

290.  Geum urbanum L. - pravi blaženak

291.  Potentilla australis Krašan - južni petoprst

292.  Potentilla hirta L. - oštrodlakavi petoprst

293.  Potentilla reptans L. - puzajući petoprst

294.  Prunus mahaleb L. - rašeljka

295.  Prunus spinosa L. - trnula, trnina        

296.  Pyrus amygdaliformis Vill. - dugolisna kruška

297.  Rosa canina L. - pasja ruža

298.  Rubus caesius L. - modrosiva kupina

299.  Rubus ulmifolius Schott - seoska kupina

300.  Sanguisorba minor Scop. subsp. muricata Briq. - bodljičasta krvara

54. Porodica: Rubiaceae

301.  Crucianella latifolia L. - širokolisni broćevac

302.  Galium aparine L. - čekinjasta broćika

303.  Galium corrudifolium Vill. /= G. adriaticum  Ronniger/ - mediteranska broćika

304.  Galium lucidum All. - sjajna broćika

305.  Galium mollugo L. - livadna broćika

306.  Galium palustre L. - cretna broćika

307.  Sherardia arvensis L. - sitni koljenac

308.  Valantia muralis L. - zidna zidarščica

55. Porodica: Salicaceae

309.  Populus nigra L. - crna topola

310.  Salix alba L. subsp. alba - bijela vrba

311.  Salix cinerea L. - pepeljasta vrba

312.  Salix fragilis L. - krhka vrba

313.  Salix purpurea L. subsp. lambertiana (Sm.) A. Neumann ex Rech. fil. - rakita

56. Porodica: Santalaceae

314.  Osyris alba L. - bijela metla

57. Porodica: Scrophulariaceae

315.  Chaenorrhinum minus (L.) Lange subsp. minus - mala zijevaljka

316.  Gratiola officinalis L. - ljekovita milica

317.  Misopates orontium (L.) Rafin. - poljska zijevalica

318.  Pseudolysimachion barrelieri (Schott ex Roem. & Schult.) Holub – barelevova čestoslavica

319.  Rhinanthus minor L. /= Alectorolophus minor (L.) Wimmer & Grab./ - mali šuškavac

320.  Scrophularia canina L. - uskolisni strupnik

321.  Scrophularia nodosa L. - čvorasti strupnik

322.  Verbascum densiflorum Bertol. /= V. thapsiforme Schrader/ - velecvjetna divizma

323.  Verbascum nigrum L. - crna divizma

324.  Verbascum orientale (L.) All. /= Celsia orientalis L./ - istočnjačka prosanica

325.  Verbascum thapsus L. - sitnocvjetna divizma

326.  Veronica beccabunga L. - potočna čestoslavica

327.  Veronica hederifolia L. subsp. triloba (Opiz) Čelak - trokrpa čestoslavica

328.  Veronica persica Poiret - perzijska čestoslavica

58. Porodica: Simaroubaceae

  1. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle - žljezdasti pajasen

59. Porodica: Solanaceae

330.  Solanum dulcamara L. - paskvica

331.  Solanum nigrum L. subsp. nigrum - crna pomoćnica

60. Porodica: Ulmaceae

332.  Celtis australis L. - južnjački koprivić

333.  Ulmus minor Miller /= U. carpinifolia G. Suckow, U. campestris auct., non L./ - poljski brijest

61. Porodica: Urticaceae

334.  Urtica dioica L. - dvodomna kopriva

62. Porodica: Verbenaceae

335.  Verbena officianalis L. - ljekoviti sporiš

63. Porodica: Violaceae

336.  Viola adriatica Freyn - jadranska ljubica

337.  Viola hirta L. - rutava ljubica

64. Porodica: Vitaceae

338.  Vitex vinifera L. subsp. vinifera - vinova loza

65. Porodica:  Zygophyllaceae

339.  Tribulus  terrestris L. - zemaljski babin zub

 

                                    ANGIOSPERMAE : MONOCOTYLEDONES

 

66. Porodica: Alismataceae

340.  Alisma plantago-aquatica L. - obični žabočun

67. Porodica: Amaryllidaceae

341.  Leucojum aestivum L. subsp. aestivum - ljetni drijemovac

68. Porodica: Araceae

  1. Arum italicum Miller - talijanski kozlac

69. Porodica: Cyperaceae

343.  Carex distans L. - razmaknuti šaš

344.  Carex divisa Hudson - razdijeljeni šaš

345.  Carex elata All. subsp. elata /= C. stricta Good/ - kruti šaš

346.  Carex hirta L. - runjavi šaš

347.  Carex pendula Hudson - veliki šaš

348.  Carex spicata Hudson /= C. contigua Hoppe/ - bodljikavi šaš

349.  Carex tomentosa L. - pustenasti šaš

350.  Cladium mariscus (L.) Pohl - močvarni ljutak

351.  Cyperus longus L. /= Chlorocyperus longus (L.) Palla/ - dugi oštrik

352.  Eleocharis palustris (L.) Roemer & Schultes - močvarna jezernica

353.  Scirpus holoschoenus L. /= Holoschoenus vulgaris Link/ - obična glavica

354.  Scirpus lacustris L. subsp. lacustris

355.  Scirpus maritimus L. subsp. maritimus /= Bolboschoenus maritimus (L.) Palla/ - primorski rančić

70. Porodica: Dioscoreaceae

  1. Tamus communis L. - obični bljušt

71. Porodica: Iridaceae

357.  Iris illyrica Tomm. - ilirska perunika

358.  Iris pseudacorus L. - žuta perunika

72. Porodica: Juncaceae

359.  Juncus compressus Jacq. - zbijeni sit

73. Porodica:  Lemnaceae

360.  Lemna minor L. - mala vodena leća

74. Porodica: Liliaceae

361.  Allium flavum L. - žuti luk

362.  Allium sphaerocephalon L. subsp. sphaerocephalon - glavasti luk

363.  Asparagus acutifolius L. - oštrolisna šparoga

364.  Asphodeline lutea (L.) Reichenb. - žuta zlatoglavica

365.  Muscari comosum (L.) Miller - kitnjasta presličica

366.  Ornithogalum collinum Guss. /= O. tenuifolium Guss./ - tankolisno ptičje mlijeko

367.  Scilla litardierei Breistr. /= S. pratensis Waldst. & Kit./ - livadni procjepak

368.  Smilax aspera L. - cvena tetivka

75. Porodica: Orchidaceae

369.  Orchis laxiflora Lam. subsp. palustris (Jacq.) Bonnier & Layens - rahlocvjetni kaćun

76. Porodica: Poaceae

370.  Aegilops geniculata Roth /= A. ovata L. pro parte/ - jajolika ostika

371.  Agrostis gigantea Roth

372.  Agrostis stolonifera L. - bijela rosulja

373.  Alopecurus rendlei Eig /= A. utriculatus auct ., non Solander/ - mješinasti repak

374.  Anthoxanthum odoratum L. - obična mirisavka

375.  Avena barbata Pott ex Lk. subsp. barbata - bradata zob

376.  Avena sterilis L. - neplodna zob

377.  Beckmannia eruciformis (L.) Host subsp. eruciformis - rigasta bekmanija

378.  Brachypodium distachyon (L.) Beauv. - dvoklasićasta kostrika

379.  Brachypodium retusum (Pers.) Beauv. /= B. ramosum Roemer & Schultes/ - razgranjena kostrika

380.  Briza  maxima L. - velika treslica

381.  Bromus commutatus Schrader subsp. commutatus - zamijenjeni ovsik

382.  Bromus erectus Hudson subsp. erectus - uspravni ovsik

383.  Bromus hordeaceus L. subsp. hordeaceus - meki ovsik

384.  Bromus madritensis L. - sredozemni ovsik

385.  Bromus racemosus L. - grozdasti ovsik

386.  Bromus squarrosus L. - stršeći ovsik

387.  Chrysopogon gryllus (L.) Trin. - primorski kršin, hrđobrada

388.  Cynodon dactylon (L.) Pers. - prstasti troskot, zubača

389.  Cynosurus echinatus L. - bodljasti krestac

390.  Dactylis glomerata L. subsp. hispanica (Roth) Nyman /= D. hispanica Roth/ - primorska oštrica

391.  Dasypyrum villosum (L.) Borb. /= Haynaldia villosa (L.) Schur/ - vlasnasta hajnaldija

392.  Desmazeria rigida (L.) Tutin /= Scleropoa rigida (L.) Griseb./ - kruta tvrdulja

393.  Dichanthium ischaemum (L.) Roberty /= Andropogon ischaemum L./ - tupa vlaska

394.  Elymus elongatus (Host) Runemark /= Agropyron elongatum (Hosta ) Beauv./ -dugačka pirika

395.  Elymus hispidus (Opiz) Melderis /= Agropyron intermedium (Host) Beauv./ - srednja pirika

396.  Festuca arundinacea Schreber - trstasta vlasulja

  1. Festuca trachyphylla (Hackel) Krajina /= F. duriuscula auct. p.p./ - tvrtkasta vlasulja
  2. Festuca valesiaca Schleicher ex Gaudin - sitna vlasulja
  3. Hordeum murinum L. subsp. leporinum (Link) Arcangeli - stoklasa
  4. Lolium perenne L. - višegodišnji ljulj

400.              Koeleria splendens C. Presl - sjajna smilica

402.  Lophochloa cristata (L.) Hyl. /= Koeleria phleoides (Vill.) Pers./ - jednogodišnja smilica

403.  Melica ciliata L. subsp. ciliata /= M. nebrodensis Parl./ - trepavičavi mekuš

404.  Paspalum paspalodes (Michx) Scribner

405.  Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel /= P. communis Trin./ - trska

406.  Poa annua L. - jednogodišnja vlasnjača

407.  Poa bulbosa L. - lukovičasta vlasnjača

408.  Poa palustris L. - močvarna vlasnjača

409.  Poa trivialis L. subsp. trivialis- obična vlasnjača

410.  Poa trivialis L. subsp. sylvicola (Guss.) H. Lindb. fil. - atička vlasnjača

411.  Polypogon viridis (Gouan) Breistr. /= Agrostis verticillata Vill./ - pršljenasta rosulja

412.  Sclerochloa dura (L.) Beauv. - jednogodišnja tvrdika

413.  Sesleria autumnalis (Scop.) F.W. Schultz - jesenska šašika

414.  Setaria pumila (Poiret) Schultes /= S. glauca (L.) P.B./ crvenkasti muhar

415.  Setaria viridis (L.) Beauv. - zeleni muhar

416.  Vulpia ciliata Dumort. subsp. ciliata - trepavičavi brčak

77. Porodica:  Potamogetonaceae

417.  Potamogeton crispus L. - kovrčavi mrijesnjak

418.  Potamogeton lucens L. - svjetlucavi mrijesnjak

419.  Potamogeton perfoliatus L. - prorasli mrijesnjak

78. Porodica:  Sparganiaceae

420.  Sparganium erectum L. - razgranjeni ježinac

79. Porodica: Typhaceae

421.  Typha latifolia L. - širokolisni rogoz

____________________________________________________________________________

 

Fauna

 

     Biološki sustav rijeke Krke čine mediteranske i submediteranske životinjske zajednice. U zoogeografskom pogledu miljevačko područje pripada južnoeuropskom (mediteranskom i submediteranskom) području, koje se zbog osebujnog položaja te mozaičkog rasporeda različitih tipova staništa odlikuje izuzetno bogatom i raznolikom faunom.

 

Ribe

 

     U dijelu rijeke Krke na miljevačkom području zabilježeno je 16 svojti riba svrstanih u 7 porodica (Tablica 2). Uzvodno od Roškog slapa dominiraju hladnovodne svojte kao što su potočna pastrva (Salmo trutta m. fario), kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykis) i glavatica (Salmo marmoratus). Nizvodno od Roškog slap i u Visovačkom jezeru najbrojnije su drlja (Scardinius erythrophthalmus hesperidicus), oštrulja (Aulopyge hugeli), ilirski klen (Leuciscus illyricus), svalić (Leuciscus svallize), mren (Barbus plebejus), jegulja (Anguilla anguilla) i linjak (Tinca tinca). U većem broju zastupljenu su riječna babica (Blennius fluviatilis) i gambuzija (Gambusia affinis), a nalaze se i koljuška (Gasterosteus aculeatus) i visovački glavočić (Knipowitschia mrakovcici). Visovačka pastrva (Salmo visovacensis), koja može doseći težino i do 14 kg, izuzetno je rijetka i njezin status je upitan jer u ihtiološkim istraživanjima 1988. godine nije zabilježena.

     Od utvrđenih svojti drlja, visovački glavočić i visovačka pastrva hrvatski su endemi, glavatica, svalić, ilirski klen i oštrulja endemi su jadranskog slijeva, a riječna babica endem je Sredozemlja. Od 16 svojti kalifornijska pastrva i gambuzija alohtone su vrste unesene u tok Krke početkom 20 st., a linjak i šaran, koji su autohtone vrste Hrvatske, u Krku su unesene 1949. godine. U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske[13] uvršteno je 12 svojti riba. U kategoriju kritično ugrožene svojte uvrštena je glavatica, u kategoriju ugrožene svojte mren, oštrulja, šaran, koljuška, visovački glavočić i visovačka pastrva, u kategoriju osjetljive svojte potočna pastrva, svalić, ilirski klen i riječna babica, a u kategoriju gotovo ugrožene svojte drlja.

 

 

Tablica 2. Kvalitativna struktura riba dijela rijeke Krke miljevačkog područja (Mrakovčić i sur., 1988.)

____________________________________________________________________________

 

1. Porodica: pastrve (Salmonidae)

  1. potočna pastrva (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758)
  2. kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792)
  3. glavatica (Salmo marmoratus Cuvier, 1829)
  4. visovačka pastrva (Salmo visovacensis Taler, 1950)

2. Porodica: šarani (Cyprinidae)

  1. svalić (Leuciscus svallize sp. Heckel et Kner, 1858)
  2. ilirski klen (Leuciscus illyricus Heckel et Kner, 1858)
  3. drlja (Scardinius erythrophthalmus hesperidicus Heckel, 1843)
  4. mren (Barbus plebejus Bonaparte, 1839)
  5. oštrulja (Aulopyge hugeli Heckel, 1842)

10. šaran (Cyprinus carpio Linnaeus, 1758)

11. linjak (Tinca tinca Linnaeus, 1758)

3. Porodica: jegulje (Anguillidae)

12.  (Anguilla anguilla Linnaeus, 1758)

4. Porodica: koljuške (Gasterosteidae)

13. koljuška (Gasterosteus aculeatus Linnaeus, 1758)

5. Porodica: gambuzije (Poecilidae)

14. gambuzija (Gambusia affinis Baird et Girard, 1859)

6. Porodica: babice (Blennidae)

15. riječna babica (Salaria  fluviatilis Asso, 1801)

7. Porodica: glavoči (Gobiidae)

16. visovački glavočić (Knipowitschia mrakovcici Miller, 1990)

____________________________________________________________________________

 

Vodozemci

 

     Trščaci ujezerenih dijelova toka, močvare, poplavne livade i lokve, odvojene od glavnog toka rijeke Krke, na miljevačkom području obiluju vodozemcima, a do danas zabilježeno je 7 svojti svrstanih u 5 porodica (Tablica 3). Najbrojnija je velika zelena žaba (Rana ridibunda) koja je  rasprostranjena na svim tipovima vodenih staništa. Na vlažnim livadama, uz rubove šuma i u trščacima obitavaju šumska smeđa žaba (Rana dalmatina) i zelena krastača (Bufo viridis Laurenti, 1768), uz rubove šuma i u grmlju blizu vode, pod lišćem, u podzemnim rupama i u krošnjama drveća, obična gatalinka (Hyla arborea), a u vlažnim jamama uz rijeku krastaču (Bufo bufo). U šumi hrasta medunca moguće je, iako rijetko, nakon kiša vidjeti, lako prepoznatljivog po žutim pjegama,  pjegava daždevnjaka (Salamandra salamandra). Na desnoj obali rijeke Čikole u špilji nasuprot Torka obitava, najveća podzemna vodena životinja krša dinarida, čovječja ribica (Proteus anguinus). U NP «Krka» (špilja Miljacka II) prvi put je otkrivena 1989., a u špilji u kanjonu Čikole 1999. godine.

     Od utvrđenih svojti čovječja ribica endem je dinarskog krša. U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske[14] čovječja ribica uvrštena je u kategoriju osjetljive svojte, a gatalinka u kategoriju gotovo ugrožene svojte.

 

 

Tablica 3. Sistematska pripadnost i popis vodozemaca miljevačkog područja (De Luca i Đulić, 1989.; Grbac, 2006.)

 

____________________________________________________________________________

 

Red: repaši (Caudata)

1. Porodica: vodenjaci i daždevnjaci (Salamandridae)

1.           pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra Linnaeus, 1758)

2. Porodica: čovječje ribice (Proteidae)

  1. čovječja ribica (Proteus anguinus cf. anguinus Laurenti,1768)

Red: bezrepci (Anura)

3. Porodica: krastave žabe (Bufonidae) 

  1. krastača (Bufo bufo Linnaeus, 1758)
  2. zelena krastača (Bufo viridis Laurenti, 1768)
  3. velika zelena žaba (Rana ridibunda Pallas, 1771)

4. Porodica: gatalinke (Hylidae)

5.           gatalinka (Hyla arborea Linnaeus, 1758)

5. Porodica: žabe (Ranidae)

6.           šumska smeđa žaba (Rana dalmatina Bonaparte, 1840)

______________________________________________________________________

 

Gmazovi

 

     Kamenjari s oskudnom niskom vegetacijom i/ili niskom grmolikom vegetacijom (garig) i rubovi šuma na miljevačkom području obiluju gmazovima, a do danas zabilježeno je 16 svojti svrstanih u 6 porodica (Tablica 4). U mirnim vodama nalazimo barsku kornjaču (Emys orbicularis), a uz bare i manje rukavce običnu čančaru (Testudo hermanni). U osunčanim šumama, stjenovitim staništima i suhozidima nalazimo, beznogog guštera, blavora Pseudopodus apodus), velikog zelembaća (Lacerta trilineata). Najbrojnija svojta koja nastanjuje sve vrste staništa, od močvarnih staništa do suhozida, je primorska gušterica (Podarcis sicula), dok na suhim staništima nalazimo manju kršku guštericu (Podarcis melisellensis). U mirnim vodama obitavaju bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tessellata), a u šikarama i na kamenjaru šilac (Coluber najadum), šara poljarica (Coluber gemonensis), Eskulapova zmija (Elaphe longissima), četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata)i crvenkrpica (Zamenis situla). Na miljevačkom području moguće je vidjeti i otrovnicu poskoka (Vipera ammodytes) i dvije poluotrovnice zmajura (Malpolon monspessulanus) i pržca (Telescopus fallax).

     U  Crvenu knjigu vodozemac i gmazova Hrvatske ribarica i crevenkrpica uvrštene su u kategoriju vjerojatno ugrožene svojte, a barska kornjača, kopnena kornjača i veliki zelembać u kategoriju potencijalno ugrožene svojte.

 

 

Tablica 4. Sistematska pripadnost i popis gmazova miljevačkog područja  (De Luca i Đulić, 1989.; Grbac, 2006.)

 

_________________________________________________________________________

 

1. Porodica: barske kornjače (Emydidae)

  1. barska kornjača (Emys orbicularis Linnaeus, 1758)

2. Porodica: kornjače kopnice (Testudinidae)

  1. kopnena kornjača, čančara (Testudo hermanni Gmelin, 1789)

3. Porodica: puzaši (Anguidae)

  1. blavor (Pseudopodus apodus Pallas, 1775)

4. Porodica: gušterice (Lacertidae)

  1. veliki zelembać (Lacerta trilineata Bedriaga, 1886)
  2. primorska gušterica (Podarcis sicula Rafinesque, 1810)
  3. krška gušterica (Podarcis melisellensis Braun, 1877)

5. Porodica: guževi (Colubridae)

  1. šara poljarica (Coluber gemonensis Laurenti, 1768)
  2. šilac (Coluber najadum Eichwald, 1831)
  3. bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima Laurenti, 1768)

10. kravosas (Elaphe quatuorlineata Lacepede, 1789)

11. crvenkrpica (Zamenis situla Linnaeus, 1758)

12. zmajur (Malpolon monspessulanus Herman, 1804)

13. bjelouška (Natrix natrix Linnaeus, 1758)

14. ribarica, kockasta vodenjača (Natrix tessellata Laurenti, 1768)

15. crnokrpica (Telescopus fallax Fleischmann,1831)

6. Porodica: ljutice (Viperidae)

16. poskok (Vipera ammodytes Linnaeus, 1758)

_________________________________________________________________________

 

Ptice

 

     Na miljevačkom području zabilježeno je 187 svojti ptica svrstanih u 48 porodica (Tablica 5). od kojih 59 obitava na vodenim, a 128 na kopnenim staništima. Najveći broj ptica na Visovačkom jezeru i ušću rijeke Čikole utvrđen je u razdoblju od studenog do veljače, što ukazuje na izuzetnu važnost područja za seobu i zimovanje ptica. Za proljetne i jesenske seobe na Visovačkom jezeru moguće je promatrati veliki broj ptica selica. Najbrojnija zimovalica je liska (Fulica atra), česte su krunata patka (Aythya fuligula), glavata patka (Aythya ferina), patka žličarka (Anas clypeata), kržulja (Anas crecca) divlja patka (Anas platyrhynchos) i patka pupčanica (Anas querquedula), a moguće je vidjeti zviždaru (Anas penelope) i patku lastarku (Anas acuta). Uz jata pataka na jezeru obitavaju i jata gusaka: lisasta guska (Anser albifrons) i siva guska (Anser anser). Siva se čaplja (Ardea cinerea) zadržava tijekom čitave godine, a čaplja danguba (Ardea purpurea), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Egretta alba), žuta čaplja (Ardeola ralloides), gak (Nycticorax nycticorax) i bukavac (Botaurus stellaris) mogu se vidjeti za proljetne i jesenske seobe. Tijekom jesenske i proljetne sebe na jezeru se zadržavaju veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), a brojni su bijeli ronac (Mergus albellus) i veliki ronac (Mergus merganser). U trsci plivajuća gnijezda gradi ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), koji svoje mlade nosi na leđima, a na stabljikama gnijezda vješa trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus). Na poplavljenim livadama gnijezda gradi riđa štijoka (Porzana porzana), a u visokom šašu mala štijoka (Porzana pusilla). Uz Visovačko jezero i Čikolu zimuje i rijetki crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon).

     Na liticama i stijenama u kanjonu Među gredama i uzvodno od Roškog slapa mogu se promatrati svojte stjenovitih staništa kao što su modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis), gavran (Corvus corax), vjetruša (Falco tinnunculus), brgljez kamenjar (Sitta neumayer), zmijar (Circaetus gallicus), ušara (Bubo bubo), ćuk (Otus scops), hridna lastavica (Ptyonoprogne rupestris) i bijela čiopa (Apus melba). U kanjonu Čikole gnijezdi se sivi sokol (Falco peregrinus), a od rijetkih svojti može se vidjeti krški sokol (Falco biarmicus) i prugasti orao (Hieraaetus fasciatus). Na mješovitim staništima seoskih krajobraza miljevačkog platoa gnijezde se crnoglava (Emberiza melanocephala), velika (Emberiza calandra) i crnogrla strnadica (Emberiza cirlus), dok na ušću Čikole zimuje močvarna strnadica (Emberiza schoeniclus). Na kamenjarskim pašnjacima gnijezde se samotni parovi velike ševe (Melanocorypha calandra), a u makiji crnoglave grmuše (Sylvia melanocephala).

     U  Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske[15] uvršteno je 37 svojti. U kategoriju kritično ugrožene svojte uvršteni su mali vranac, veliki ronac, prugasti orao, krški sokol, šljuka kokošica (Gallinago gallinago), crvenonoga prutka (Tringa totanus) i crnoprugasti trstenjak. U kategoriju ugrožene svojte uvrštene su crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis), bukavac, žuta čaplja, velika bijela čaplja, siva guska, patka lastarka, eja močvarica (Circus aeruginosus), suri orao (Aquila chrysaetos), vlastelica (Himantopus himantopus), velika ševa, brkata sjenica (Panurus biarmicus) i brezov zviždak (Phylloscopus trochilus). U kategoriju ugrožene svojte uvrštene su riđogrli gnjurac (Podiceps grisegena), veliki vranac, mala bijela čaplja, patka žličarka, patka njorka (Aythya nyroca), zmijar, sivi sokol, mala prutka (Actitis hypoleucos), bjelobrada čigra (Chlidonias hybridus) i drozd bravenjak (Turdus pilaris). U kategoriju nedovoljno poznate svojte uvrštene su riđa štijoka, siva štijoka (Porzana parva), mala štijoka, ćukavica (Burhinus oedicnemus) i golub dupljaš (Columba oenas). U kategoriju regionalno izumrle svojte koje su u Hrvatskoj samo preletnice ubrajaju se bukoč (Pandion haliaetus), mala droplja (Tetrax tetrax) i crna čigra Chlidonias niger).

 

 

 

 

Tablica 5. Kvalitativna struktura ptica miljevačkog područja (Radović, 2005.)

 

_________________________________________________________________________

 

1. Porodica: Gaviidae -plijenori

  1. Gavia arctica - crnogrli plijenor
  2. Podiceps auritus - ušati gnjurac
  3. Podiceps cristatus - ćubasti gnjurac
  4. Podiceps grisegena - riđogrli gnjurac
  5. Podiceps nigricollis - crnogrli gnjurac
  6. Tachybaptus ruficollis - mali gnjurac
  7. Phalacrocorax aristotelis - morski vranac
  8. Phalacrocorax carbo - veliki vranac
  9. Phalacrocorax pygmaeus - mali vranac
  10. Ardea cinerea - siva čaplja
  11. Ardea purpurea - čaplja danguba
  12. Ardeola ralloides - žuta čaplja
  13. Botaurus stellaris - bukavac
  14. Egretta garzetta - mala bijela čaplja
  15. Egretta alba - velika bijela čaplja
  16. Ixobrychus minutus - čapljica voljak
  17. Nycticorax nycticorax - gak
  18. Anas penelope - zviždara
  19. Anas crecca - kržulja
  20. Anas platyrhynchos - divlja patka
  21. Anas acuta - patka lastarka
  22. Anas querquedula - patka pupčanica
  23. Anas clypeata - patka žličarka
  24. Anser albifrons - lisasta guska
  25. Anser anser - siva guska
  26. Aythya ferina - glavata patka
  27. Aythya nyroca - patka njorka
  28. Aythya fuligula - krunata patka
  29. Bucephala clangula - patka batoglavica
  30. Cygnus cygnus - žutokljuni labud
  31. Cygnus olor - crvenokljuni labud
  32. Melanitta fusca - patka kulašica
  33. Mergus albellus - bijeli ronac
  34. Mergus merganser - veliki ronac
  35. Accipiter gentilis - jastreb
  36. Accipiter nisus - kobac
  37. Aquila clanga - orao klokotaš
  38. Aquila chrysaetos - suri orao
  39. Buteo buteo - škanjac
  40. Circaetus gallicus - zmijar
  41. Circus aeruginosus - eja močvarica
  42. Circus cyaneus - eja strnjarica
  43. Hieraeetus fasciatus - prugasti orao
  44. Pandion halietus - bukoč
  45. Falco biarmicus - krški sokol
  46. Falco peregrinus - sivi sokol
  47. Falco subbuteo - sokol lastavičar
  48. Falco tinnunculus - vjetruša
  49. Alectoris graeca - jarebica kamenjarka
  50. Coturnix coturnix - prepelica
  51. Perdix perdix - trčka
  52. Fulica atra - liska
  53. Gallinula chloropus - mlakuša
  54. Porzana parva - siva štijoka
  55. Rallus aquaticus - kokošica
  56. Porzana porzana - riđa štijoka
  57. Porzana pusilla - mala štijoka

2. Porodica: Podicipedidae - gnjurci

3. Porodica: Phalacrocoracidae - vranci

4. Porodica: Ardeidae - čaplje

5. Porodica: Anatidae - labudi, guske, patke

6. Porodica: Accipitridae - bukoč, orlovi, lunje, škanci, jastrebovi, eje, strvinari

7. Porodica: Falconidae - sokolovi

8. Porodica: Phasianidae - kokoške

9. Porodica: Rallidae - kokošice

10. Porodica: Gruidae - ždralovi

  1. Grus grus – ždral

11. Porodica: Otidae - droplje

  1. Tetrax tetrax - mala droplja

12. Porodica: Recurvirostridae - vlastelice, sabljarke

  1. Himantopus himantopus - vlastelica

13. Porodica: Burhinidae - čukavice

  1. Burhinus oedicnemus - ćukavica

14. Porodica: Charadriidae - kulici, zlatari, vivci

  1. Charadrius dubius - kulik sljepčić
  2. Vanellus vanellus - vivak

15. Porodica:  Scolopacidae - žalari, šljuke, muljače, pozviđači, prutke

  1. Actitis hypoleucos - mala prutka
  2. Gallinago gallinago - šljuka kokošica
  3. Gallinago media - šljuka livadarka
  4. Philomachus pugnax - pršljivac
  5. Scolopax rusticola - šumska šljuka
  6. Tringa glareola - prutka migavica
  7. Tringa nebularia - krivokljuna prutka
  8. Tringa ochropus - crnokrila prutka
  9. Tringa totanus - crvenonoga prutka

16. Porodica: Laridae - galebovi

  1. Larus cachinnans - galeb klaukavac
  2. Larus canus - burni galeb
  3. Larus minutus - mali galeb
  4. Larus ridibundus - riječni galeb

17. Porodica: Sterninae - čigre

  1. Chlidonias hybridus - bjelobrada čigra
  2. Chlidonias leucopterus - bjelokrila čigra
  3. Chlidonias niger - crna čigra

18. Porodica: Columbidae - golubovi, grlice, gugutke

  1. Columba livia - divlji golub
  2. Columba oenas - golub dupljaš
  3. Columba palumbus - golub grivnjaš
  4. Streptopelia decaocto - gugutka
  5. Streptopelia turtur - grlica
  6. Cuculus canorus - kukavica
  7. Athene noctua - sivi ćuk
  8. Bubo bubo - ušara
  9. Otus scops - ćuk

19. Porodica: Cuculidae - kukavice

20. Porodica: Strigidae - sove

21. Porodica: Tytonidae - kukvije

  1. Tyto alba - kukuvija
  2. Caprimulgus europaeus - leganj
  3. Apus apus - čiopa
  4. Apus melba - bijela čiopa
  5. Apus pallidus - smeđa čiopa

22. Porodica: Caprimulgidae - legnjevi

23. Porodica: Apodidae - čiope

24. Porodica: Alcedinidae - vodomari

  1. Alcedo atthis - vodomar
  2. Upupa epops - pupavac
  3. Merops apiaster - pčelarica

25. Porodica: Upupidae - pupavci

26. Porodica: Meropidae - pčelarice

27. Porodica: Picidae - djetlići

  1. Jynx torquilla - vijoglav
  2. Dendrocopos major - veliki djetlić
  3. Dendrocopos minor - mali djetlić

28. Porodica: Alaudidae - ševe

  1. Alauda arvensis - poljska ševa

101.  Calandrella brachydactyla - kratkoprsta ševa

102.  Galerida cristata - kukmasta ševa

  1. Lullula arborea - ševa krunica

104.  Melanocorypha calandra - velika ševa

29. Porodica: Hirundinidae - lastavice, piljci, bregunice

  1. Hirundo daurica - daurska lastavica
  2. Hirundo rustica - lastavica
  3. Delichon urbica - piljak
  4. Ptyonoprogne rupestris - hridna lastavica
  5. Riparia riparia - bregunica
  6. Anthus campestris - primorska trepteljka
  7. Anthus pratensis - livadna trepteljka
  8. Anthus spinoletta - planinska trepteljka
  9. Anthus trivialis - prugasta trepteljka
  10. Motacilla alba - bijela pastirica
  11. Motacilla cinerea - gorska pastirica
  12. Motacilla flava - žuta pastirica

30. Porodica: Motacillidae - pastirice, trepetljike

31. Porodica: Prunellidae - popići

  1. Prunella modularis - sivi popić
  2. Erithacus megarhynchos - slavuj
  3. Erithacus rubecula - crvendać

32. Porodica: Turdidae - slavuji, batići, crvenrepke, bjeloguze, drozdovi

120.  Monticola saxatilis - kamenjar

121.  Monticola solitarius - modrokos

122.  Oenanthe hispanica - primorska bjeloguza

123.  Phoenicurus ochruros - mrka crvenrepka

124.  Phoenicurus phoenicurus - šumska crvenrepka

125.  Saxicola rubetra - smeđoglavi batić

126.  Saxicola torquata - crnoglavi batić

127.  Turdus iliacus - mali drozd

128.  Turdus merula - kos

129.  Turdus philomelos - drozd cikelj

130.  Turdus pilaris - drozd bravenjak

131.  Turdus viscivorus - drozd imelaš

33. Porodica: Sylviidae - cvrkutuše

132.  Acrocephalus arundinaceus - veliki trstenjak

133.  Acrocephalus melanopogon - crnoprugasti trstenjak

134.  Acrocephalus palustris - trstenjak mlakar

135.  Acrocephalus schoenobaenus - trstenjak rogožar

136.  Acrocephalus scirpaceus - trstenjak cvrkutić

137.  Cettia cetti - svilorepa

138.  Locustella luscinioides - veliki cvrčić

139.  Phylloscopus collybita - zviždak

140.  Phylloscopus sibilatrix - šumski zviždak

141.  Phylloscopus trochilus - brezov zviždak

142.  Regulus regulus - zlatoglavi kraljić

143.  Regulus ignicapillus - vatroglavi kraljić

144.  Sylvia atricapilla - crnokapa grmuša

145.  Sylvia borin - siva grmuša

146.  Sylvia cantillans - bjelobrka grmuša

147.  Sylvia curruca - grmuša čevrljinka

148.  Sylvia hortensis - velika grmuša

149.  Sylvia melanocephala - crnoglava grmuša

34. Porodica: Muscicapidae - muharice

150.  Ficedula albicollis - bjelovrata muharica

151.  Ficedula hypoleuca - crnoglava muharica

152.  Muscicapa striata - muharica

35. Porodica: Timaliidae - drozdalji

153.  Panurus biarmicus - brkata sjenica

36. Porodica: Aegithalidae - dugorepe sjenice

154.  Aegithalos caudatus - dugorepa sjenica

37. Porodica: Remizidae - sjenice mošnjarke

155.  Remiz pendulinus - sjenica mošnjarka

38. Porodica: Paridae - sjenice

156.  Parus lugubris - mrka sjenica

157.  Parus ater - jelova sjenica

158.  Parus major - velika sjenica

39. Porodica: Sittidae - brgljezi

159.  Sitta neumayer - brgljez kamenjar

40. Porodica: Troglodytidae - palčići

  1. Troglodytes troglodytes - palčić
  2. Cinclus cinclus - vodenkos
  3. Lanius collurio - rusi svračak
  4. Lanius minor - sivi svračak
  5. Lanius senator - riđoglavi svračak

41. Porodica: Cinclidae - vodenkosovi

42. Porodica: Lanidae - svračci

43. Porodica: Corvidae - vrane

165.  Garrulus glandarius - šojka

166.  Pica pica - svraka

167.  Corvus monedula - čavka

168.  Corvus corone cornix - siva vrana

169.  Corvus corax - gavran

44. Porodica: Oriolidae - vuge

170.  Oriolus oriolus - vuga

45. Porodica: Sturnidae - čvorci

171.  Sturnus vulgaris - čvorak

46. Porodica: Passeridae - vrapci

172.  Passer domesticus - vrabac

173.  Passer hispaniolensis - španjolski vrabac

174.  Passer montanus - poljski vrabac

47. Porodica: Fringillidae - zebe

175.  Acanthis cannabina - juričica

176.  Carduelis carduelis - češljugar

177.  Carduelis chloris - zelendur

178.  Carduelis spinus - čižak

179.  Coccothraustes coccothraustes - batokljun

180.  Fringilla coelebs - zeba

181.  Fringilla montifringilla - sjeverna zeba

182.  Serinus serinus - žutarica

48. Porodica: Emberizidae - strnadice

183.  Emberiza calandra - velika strnadica

184.  Emberiza cia - strnadica cikavica

185.  Emberiza cirlus - crnogrla strnadica

186.  Emberiza melanocephala - crnoglava strnadica

187.  Emberiza schoeniclus - močvarna strnadica

____________________________________________________________________________

 

Sisavci

 

     Na miljevačkom području zabilježeno je 33 svoti sisavaca svrstanih u 13 porodica i 6 redova (Tablica 6). Najveći broj svojti živi na kultiviranim poljima i livadama oko urbanih naselja: šumski miš (Apodemus sylvaticus), krški miš (Apodemus mystacinus), kućni štakor (Rattus rattus), kućni miš (Mus musculus musculus), poljska rovka (Crocidura leucodon),  vrtna rovka (Crocidura suaveolens) i bjeloprsi jež (Erinaceus concolor). Nešto dalje od naselja, na mirnijim staništima, obitavaju kuna bjelica (Martes foina), lisica (Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles) i poljski zec (Lepus capensis). U makiji i na rubovima šuma moguće je vidjeti lasicu (Mustela nivalis) i čaglja (Canis aureus). U šumskim zajednicama hrasta i bijeloga graba obitavaju: riđa vjeverica (Sciurus vulgaris), sivi (veliki) puh (Glis glis), vrtni puh (Eliomys guercinus), divlja mačka (Felis silvestris) i divlja svinja (Sus scrofa), a zadnjih godina sve češće se pojavljuje i vuk (Canis lupus). Rijeka Krka jedno je od posljednjih mediteranskih staništa vidre (Lutra lutra), a zadnjih dvadesetak godina obitavalište je i bizamskog štakora (Ondatra zibethicus), alohtone voluharica unesene iz Sjeverne Amerike. Na miljevačkom području obitava 12 svojti šišmiša, među kojima su ističu u špiljama i jamama dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i južni potkovanjak (Rhinolophus euryale), a u hrastovim šumama velikouhi šišmiš (Myotis bechsteini).

     U  Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske[16] u kategoriju ugrožene svojte uvršten je dugonogi šišmiš, u kategoriju rizične svojte južni potkovnjak i velikouhi šišmiš, u kategoriju nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene svojte vidra i u kategoriju potencijalno ugrožene svojte veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumeguinum), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki šišmiš (Myotis myotis), riđa vjeverica, vrtni puh i vuk.

 

 

 

 

 

Tablica 6. Sistematska pripadnost i popis sisavaca miljevačkog područja (Kovačić i Đulć, 1998.)

____________________________________________________________________________

 

1. Red: kukcojedi (Insectivora)

1. Porodica: ježevi (Erinaceidae)

  1. bjeloprsi jež (Erinaceus concolor Martin, 1838)

2. Porodica: rovke (Soricidae)

  1. poljska rovka (Crocidura leucodon Hermann, 1780)
  2. vrtna rovka (Crocidura suaveolens Pallas, 1811)

2. Red: netopiri (Chiroptera)

3. Porodica: potkovnjaci (Rhinolophidae)

  1. veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumeguinum Schreber, 1774)
  2. mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros Bechstein, 1800)
  3. južni potkovnjak (Rhinolophus euryale Blasius, 1835)

4. Porodica: glatkonosci (Vespertilionidae)

  1. povodni šišmiš (Myotis daubentoni Kuhl, 1819)
  2. dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii Bonaparte, 1837)
  3. brkati šišmiš (Myotis mystacinus Kuhl, 1819)
  4. riđi šišmiš (Myotis emarginatus Geoffroy, 1806)
  5. rojtasti šišmiš (Myotis nattereri Kuhl, 1818)
  6. velikouhi šišmiš (Myotis bechsteini Kuhl, 1818)
  7. veliki šišmiš (Myotis myotis Borkhausen, 1797)
  8. oštrouhi šišmiš (Myotis blythi Tomes, 1857)
  9. savijev netopir (Pipistrellus savii Bonaparte, 1837)

3. Red: dvojezupci (Lagomorpha)

5. Porodica: zečevi (Leporidae)

  1. poljski zec (Lepus capensis Linnaeus, 1758)

4. Red: glodavci (Rodentia)

6. Porodica: vjeverice (Sciuridae)

  1. riđa vjeverica (Sciurus vulgaris Linnaeus, 1758)

7. Porodica: puhovi (Gliridae ili Muscardinidae)

  1. sivi (veliki) puh (Glis glis Linnaeus, 1766)
  2. vrtni puh (Eliomys guercinus Linnaeus, 1766)

8. Porodica: voluharice (Arvicolidae ili Microtidae)

  1. bizamski štakor (Ondatra zibethicus Linnaeus, 1766)

9. Porodica: miševi (Muridae)

  1. šumski miš (Apodemus sylvaticus Linnaeus, 1758)
  2. krški miš (Apodemus mystacinus Danford & Alston, 1877)
  3. kućni štakor (Rattus rattus Linnaeus, 1758)
  4. kućni miš (Mus musculus musculus Linnaeus, 1758)

5. Red: zvijeri (Carnivora)

10. Porodica: psi (Canidae)

  1. lisica (Vulpes vulpes Linnaeus, 1758)
  2. vuk (Canis lupus Linnaeus, 1758)
  3. čagalj (Canis aureus Linnaeus, 1758)

11. Porodica: kune (Mustelidae)

  1. jazavac (Meles meles Linnaeus, 1758)
  2. lasica (Mustela nivalis Linnaeus, 1766)
  3. kuna bjelica (Martes foina Erxleben, 1777)
  4. vidra (Lutra lutra Linnaeus, 1758)

12. Porodica: mačke (Felidae)

  1. divlja mačka (Felis silvestris Linnaeus, 1758)

6. Red: dvopapkari (Artiodactyla)

13. Porodica: svinje (Suidae)

  1. divlja svinja (Sus scrofa Linnaeus, 1758)

______________________________________________________________________

 

Zaključci

 

     U florističkim istraživanjima miljevačkog područja do sada je zabilježeno 420 svojti i podsvojti samoniklih papratnjača i sjemenjača svrstanih u 79 porodica, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema, a 8 ugroženih uvršteno je u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. Sa stanovišta turističke valorizacije posebno su zanimljivi Roški slap i Visovačkog jezero jer se na njima mogu promatrati biljke poplavnih šuma, močvara, vodenih staništa, stijena i kamenjara. U faunističkim istraživanjima kralješnjaka do sada je zabilježeno 16 riba svrstanih u 7 porodica, 7 vodozemaca svrstanih u 5 porodica, 16 gmazova svrstanih u 6 porodica, 187 ptica svrstanih u 48 porodica i 33 sisavca svrstanih u 13 porodica. U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršteno je 12 svojti među kojima su 3 hrvatski endemi, 4 endemi jadranskog slijeva i 1 endem Sredozemlja. U Crvenu knjigu vodozemac i gmazova Hrvatske uvrštena su 2 vodozemca i 5 gmazova, a čovječja ribica ujedno je i endem dinarskog krša. U Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske uvršteno je 37, a u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske 11 ugroženih svojti. Velik broj ugroženih svojti primjer je dobrog gospodarenja prostorom čiji režim (obrada tla, košnja livada, ispaša ovaca i sl.) treba zadržati na dosadašnjoj razini i u budućem razvoju  da bi se očuvala biološka raznolikost svojti i staništa. Ujedno, miljevačko područje, iako je u manjoj mjeri izmijenjeno antropogenim utjecajem, prema broju i sastavu kralješnjaka izuzetno je zanimljivo za provođenje prirodoslovnih obrazovnih i turističkih programa (edukacija školske djece i omladine, organizacija promatranja ptica za posjetitelje, uređenje edukativnih staza i sl.).

 

 


[1] A. FORTIS, Viagio in Dalmazia, Preso Alvize Milocco all'Apolline, Venezia 1774. - Put po Dalmaciji, priredio J. Bratulić, (s talijanskog preveo Mate Maras), Globus, Zagreb, 303 str.; P. N. CHRISOGNO, Notizie per servire alla storia naturale della Dalmazia, Trevigi 1780.

[2] R. VISIANI, Stirpium dalmaticarum specimen, Typis Crescinianis, Pattavii/PADOVA 1826; Florae Dalmaticae (supplementum), Mem. del. R. Ist. Venezia 1872., XVI (I).

[3] G. KOLOMBATOVIĆ, Mammiferi, anfibi e rettili della Dalmazia e pesci rari e nuovi per l'Adriatico che furono catturati  nelle acque di Spalato, God. izvješ. Velike realke u Splitu 1881./82., str. 1-35; Aggiunte ai "Vertebrati" pubblicati nei programmi degli anni scolastici 1879./80., 1880./81., 1881./82., God. izvješ. Velike realke u Splitu 1883./84, str. 1-28; Imenik kralješnjaka Dalmacije, II. Dio, Dvoživci, gmazovi i ribe, God. izvješ. Velike realke u Splitu 1885./86., str. 1-20.

[4] Z. PAVLETIĆ, Ekologija briofita na slapovima rijeke Krke s posebnim osvrtom na taloženje sedre, (doktorska disertacija, PMF-Zagreb), Zagreb 1956, 197 str.; Izvještaj o istraživanjima ekologije briofita na slapovima rijeke Krke, Ljetopis JAZU, 62, Zagreb 1957., str. 297-307; Prilozi poznavanju ekologije briofita na slapovima rijeke Krke u Dalmaciji, Rad JAZU 312, Zagreb 1957., str. 95-137; Sedreni slapovi rijeke Krke i njihov postanak, Krš Jugoslavije, 2, Zagreb, str. 71-98; I. MATONIČKIN i Z. PAVLETIĆ, Biološka istraživanja na slapovima rijeke Krke, Ljetopis JAZU, 67, Zagreb 1960, str. 245-249; Biljni i životinjski svijet na sedrenim slapovima jugoslavenskih krških voda, Biološki glasnik, 14, Zagreb 1961. str. 105-128; Karakteristika biocenoza na sedrenim slapovima rijeke Krke u Dalmaciji, Krš Jugoslavije, 3, Zagreb 1962., str. 5-70; B. ĐULIĆ, Contribution a l'etude de la repartition et de l'ecologie de quelques chauves-souris cavernicoles de Dalmatie, Mammalia, 25, Pariz 1961, br. 3, str. 287-313; M. KRPAN, Ornitofauna okolice Šibenika, Šibenik-Spomen zbornik o 900. obljetnici, Muzej grada Šibenika, Šibenik 1976, str. 569-586; J. ČERVENY i B. KRYŠTUFEK, A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia (Chiroptera, Mamalia). Biološki vestnik, 36, Ljubljana 1988., str. 17-30; B. KRYŠTUFEK i N. TVRTKOVIĆ, Insectivores and Rodents of the Central Dinaric Karst of Yugoslavia, Scopolia, 15, Ljubljana 1988., str. 1-59.

[5] Lj. MARKOVIĆ, Lj. ILIJANIĆ, G. LUKAČ i V. HRŠAK, Kvalitativni sastav flore papratnjača i sjemenjača Nacionalnog parka Krka, PMF-Zagreb, Botanički zavod, Zagreb 1993., 102 str.

[6] M. MRAKOVČIĆ, S. MIŠETIĆ, D. ŠURMANOVIĆ, K. FAŠAIĆ i Ž. MATAŠIN, Ekološka analiza stanja ihtiofaune unutar Nacionalnog parka "Krka", Fakultet poljoprivrednih znanosti – Zagreb, Istraživačko razvojni centar za ribarstvo Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1988., 98 str.

[7] N. DE LUCA i B. ĐULIĆ, Vodozemci i gmazovi Nacionalnog parka "Krka", PMF-Zagreb, Zagreb 1989., 78 str.

[8] G. SUŠIĆ, V. BARTOVSKY i D. RADOVIĆ, Ptice nacionalnog parka "Krka" (preliminarna faunistička analiza, Zavod za ornitologiju JAZU, Zagreb 1988., 133 str.

[9] D. RADOVIĆ, K. LESKOVAR, R. CRNKOVIĆ, V. TUTIŠ i J. KRALJ, Inventarizacija ornitofaune, kategorizacija i valorizacija ptičjih vrsta i staništa Nacionalnog parka «Krka», Zavod za ornitologiju HAZU, Zagreb 2005., 92 str.

[10] D. KOVAČIĆ i B. ĐULIĆ, Sisavci Nacionalnog parka «Krka», PMF-Zagreb, Zagreb 1989., 107 str.

[11] D. MARGUŠ, Flora i fauna Nacionalnog parka “Krka” na prostoru župe Konjevrate, Konjevrate i Mirlović Zagora – župe Šibenske biskupije: zbornik radova Znanstvenog skupa Sela šibenskog zaleđa župa Konjevrate i Mirlović Zagora u prošlosti, Muzej grada Šibenika, 14.-16. studenog 2002, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2005., str. 33-66

.[12] T. NIKOLIĆ i J. TOPIĆ (ur.), Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture RH, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2004., 693 str.

[13] M. MRAKOVČIĆ, A. BRIGIĆ, I. BUJ, M. ĆALETA, P. MUSTAFIĆ i D. ZANELLA, Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture RH, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2006., 253 str.

[14] B. JANEV HUTINEC, E. KLETEČKI, B. LAZAR, M. PODNAR LEŠIĆ, J. SKEJIĆ, Z. TADIĆ i N. TVRTKOVIĆ, Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Ministarstvo kulture RH, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2006., 95 str.

[15] D. RADOVIĆ, J. KRALJ, V. TUTIŠ i D. ĆIKOVIĆ, Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb 2003., 179 str.

[16] J. ANTOLOVIĆ, E. FLAJŠMAN, A. FRKOVIĆ, M. GRGUREV, M. GRUBEŠIĆ, D. HAMIDOVIĆ, D. HOLCER, I. PAVLINIĆ, N. TVRTKOVIĆ i M. VUKOVIĆ, Crvena knjiga sisavac Hrvatske, Ministarstvokulture RH, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2006., 127 str.